Umklomelo Wekuhlonipha weMkhomo

Lomklomelo weKuhlonipha uklonyeliswa takhamiti taseNingizimu Afrika ngekusebenta kwato lokuncomekako. Lomsebenti labaklonyeliswa wona ungetulu kwekusebenta ngalokwetayelekile. Ungumklomelo lomkhulu futsi loncomekako wekufaka ligalelo kuletinhlangotsi letilandzelako:

  • Temabhizinisi nemnotfo
  • Tindlela letinsha tesayensi, imitsi netebucwepheshe
  • Kusebentela ummango.

Indlela Yekuklomelisa

Lomklomelo weKuhlonipha ungaklonyeliswa ngemikhakha lemitsatfu:

  • Umkhakha we-1 = UMklomelo Lophakeme weKuhlonipha weMkhomo (weLigolide)
  • Umkhakha we- 2 = UMklomelo Lomkhulu weKuhlonipha weMkhomo (weSiliva)
  • Umkhakha we-3 = UMklomelo weKuhlonipha weMkhomo (weLitfusi).

Kufanekisa ngetimphawu/takhi tekudizayina

Luphawu lolusemkhatsini/kufanekisa ngeluphawu

Lomklomelo weKuhlonipha utfola umdlandla wawo esihlahleni seMkhomo lesisihlahla sasehlandzeni le-Afrika. Imvelaphi yaleligama lalesihlahla, Umkhomo liyincenye yetindzaba tasendvulo netimfihlakalo tase-Afrika. Kungenteka kutsi sichazwe kakhulu kanaletinye tihlahla tase-Afrika, emkhatsini waletinye tintfo, kucina kwaso, nemagugu etemlingo netimphawu tebantfu bemdzabu. Kucina nekubeketela lokukhonjiswa ngulesihlahla ekukhuleni kwaso kukhombisa kusebenta lokuchubekako nalokwecile kwebantfu baseNingizimu Afrika lokuklonyeliswa ngaloMklomelo weKuhlonipha. Ngalokufanako, imisebenti leyentiwako isacinisekisa kucina nekubeketela nesigaba sekutfutfuka kweNingizimu Afrika. .

Umkhomo uyintfo labalulekile kutinchubo letinyenti temahlatsi ase-Afrika. Uniketa emagcolo ekwakha Timphahla netintsambo, titselo tekudla nemafutsa, naleminye imikhicito leminyenti. Inchubo yemphandze leyetayelekile lebanti futsi lecinile lephumela ngaphandle isekela lesihlahla lesikhulu lesetawa jikelele ngekutsi indzawo yekubambela imihlangano leminyenti labalulekile nekuvikeleka kwemimango yesintfu yase-Afrika.

Tincenye


Ibheji yasentsanyeni
(Simendlela) lesincane kakhulu

Irozi yempheco
  1. Umkhomo (Umkhomo nobe pheceleti i-Adonsonia Digitata) – watiwa kakhulu ngetimphandze taso nekwenaba kwato. Awuniketi nje kuphela umtfunti nenkhundla yekubambela imihlangano, kepha uyinkhaba yekusita lemimango lotfolakala kuyo.
  2. Inonagon (bunjwa longumcalamfica) – ipholigoni lenetinhlangotsi letiyimfica, ikhombisa letindzawo letinyenti letingaba ligalelo lelingenteka nemsebenti wekwakha sive lesiphumelelako nalesitfutfukako. Loluphawu luphindze lumelele tifundza letiyimfica telive letfu.
  3. Sitfo lesingubunjwa sekubamba sangaphandle - bungibo beligcolo leMkhomo; leligcolo livame kusetjentiswa kakhulu kwakha emamethi netigcoko.

Share this page